Nova pravila na maloj maturi:

Menja se sistem bodovanja, a ovaj test će ih nositi najviše

       Sadašnji i budući osmaci moći će da ponesu iz škole najviše 60 poena, dok će na završnom ispitu biti u prilici da osvoje još maksimalno 40.Nov način bodovanja potvrdila je  pomoćnica ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje Vesna Nedeljković, koja ističe da se Ministarstvo i ranije zalagalo za ovakve promene uslova upisa.

       „Mi smo prošle godine najavili da više želimo da vrednujemo znanje koje đaci pokažu na ispitu jer je ta jagma za ocenama u školi postala teret i za đake i za nastavnike i za roditelje. Tako će ove godine testovi iz srpskog i matematike nositi po 13 bodova, dok će se kombinovani test vrednovati sa 14 bodova“ – otkriva Nedeljković i dodaje da su prošle godine đaci upravo kombinovani test uradili najbolje.

      Ona podseća da se i ranije uspeh iz škole vrednovao sa 60, a završni test sa 40 poena. Upisna politika promenjena je 2014. godine, kada je i uveden kombinovani test. Tako su prethodne tri generacije maturanata na osnovu uspeha iz 6, 7. i 8. razreda mogle da prikupe ukupno 70 poena, dok se matura vrednovala sa 30 bodova, po deset iz srpskog, matematike i sa kombinovanog testa.

    „Osim promene odnosa bodova, maturante ove godine očekuje i više otvorenih pitanja iz srpskog, kao i pitanja koja će se uvezivati. Kombinovani test će se, kao i lane, dobijati po različitim grupama da bi se smanjilo prepisivanje“ – najavljuje Nedeljkovićeva još neke od novina.

      Kao jednu od mera koja bi umanjila mogućnost varanja na maloj maturi, ministar prosvete Mladen Šarčević je prošle godine naveo uvođenje kamera u učionice i sale u kojima se polažu testovi. One bi snimale iz ptičje perspektive, tako da se jasno vide pokreti, ali ne i lica maturanata. Ministar je najavljivao i promene u dežurstvu, tako da na maloj maturi u osmoletkama dežuraju i nastavnici srednjih škola, kao i eksterno ocenjivanje, koje bi bodovanje ispita učinilo objektivnijim. Ipak, ove promene sačekaće neke buduće generacije.

       To su ideje koje su i dalje aktuelne i koje se i dalje razrađuju, ali za koje su potrebni resursi – kaže Nedeljković.

      Vesna Nedeljković ističe da je u planu da se ceo završni test koncipira drugačije.
      Đaci sada na kombinovanom testu imaju po četiri pitanja iz pet predmeta: istorije, geografije, biologije, fizike i hemije, što je jako malo. Ideja je da se gradivo više uvezuje. Recimo, da se gradivo iz književnosti i dela određenih pisaca povezuju i s određenim periodom iz istorije, tek je to pravo funkcionalno znanje – ističe Nedeljkovićeva, i dodaje da bi takve testove učenici mogli da dobiju sledeće godine.